Iako Crna Gora formalno pripada krugu država koje su uspostavile normativni okvir za zaštitu kulturnih prava manjina, istraživanje „Upotpunimo mozaik: Osnaživanje kulturnog identiteta manjina“, koje je sprovela NVO UZOR u partnerstvu sa NVO ALB Progress, ukazuje da Crna Gora, bez sumnje, ima relativno dobre institucionalne osnove za zaštitu kulturnog identiteta manjinskih naroda, ali i da postoji prostor za dodatno unapređenje i dosljedniju primjenu postojećih normi.
Analiza obuhvata zakonodavni okvir, evropske prakse, kao i terensko istraživanje sprovedeno kroz fokus grupe sa pripadnicima različitih manjinskih zajednica (. Upravo glasovi sa terena ukazuju na ključni problem: zaštita manjinskih prava i kulturnog identiteta formalno postoji, ali se ne osjeća u svakodnevnom životu.
Jedan od najčešće ponavljanih stavova ispitanika jeste da kultura manjina u Crnoj Gori i dalje nije zaživjela. Aktivnosti, festivali i manifestacije uglavnom se sprovode simbolično, simbolično na određene datume, dok kontinuirana institucionalna podrška izostaje.
Manjinske zajednice navode da rijetko imaju priliku da same kreiraju kulturne sadržaje, već su često samo „učesnici“ programa koje osmišljavaju institucije, bez njihovog stvarnog učešća u procesu odlučivanja. Ovakav pristup, kako se navodi u istraživanju, dodatno produbljuje osjećaj isključenosti i nevidljivosti.
Manjinske zajednice koje žive u drugim opštinama ističu da su kulturni sadržaji nedostupni, a lokalne inicijative slabo podržane. U tom kontekstu, fokus grupe ukazuju da kultura ne može biti inkluzivna ukoliko se ne razvija na lokalnom nivou, u zajednicama u kojima manjine žive i djeluju.
Istraživanje se osvrće i na rad JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), koji ima ključnu institucionalnu ulogu u ovoj oblasti. Iako ispitanici prepoznaju značaj postojanja ove institucije, istovremeno ukazuju na to da njen rad nije dovoljno prisutan u lokalnim zajednicama i da veliki dio manjinskih zajednica nema jasnu predstavu o njenim nadležnostima i programima. Navodi se da CEKUM ima potencijal da bude centralna tačka povezivanja institucija i manjinskih zajednica, ali da je za to potrebno više terenskog rada, transparentnosti i direktne saradnje sa samim zajednicama, a ne isključivo sa formalnim predstavnicima.
Gotovo sve manjinske grupacije koje su učestvovale u fokus grupama ukazale su i na problem nedovoljne transparentnosti, neujednačenih kriterijuma i osjećaja nejednake raspodjele sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koji predstavlja jedan od najvažnijih mehanizama finansiranja kulturnih projekata manjina. Prema nalazima istraživanja, dio ispitanika smatra da Fond često finansira iste organizacije i projekte, dok manje i lokalne inicijative ostaju zapostavljene. Takođe, ne postoji jasan sistem praćenja efekata finansiranih projekata, što dodatno otežava procjenu njihovog stvarnog doprinosa kulturnom razvoju manjina.
Istraživanje, ipak, prepoznaje i pozitivne elemente: Crna Gora je ratifikovala ključne međunarodne konvencije, a strateški dokumenti prepoznaju značaj interkulturalizma i kulturne raznolikosti. Problem, međutim, ostaje u nedostatku dosljedne primjene, evaluacije i političke volje da se kulturna prava manjina zaista sprovedu u praksi.
Na kraju su date i preporuke: Neophodno je precizirati i dodatno razraditi postojeća zakonska rješenja kroz jasne, transparentne i mjerljive mehanizme. Potrebno je dopuniti Zakon o manjinskim pravima preciznim odredbama i mehanizmima kojima bi se afirmisao koncept interkulturalizma, a na sličan način prilagoditi i Statut, kao i način donošenja odluka u okviru CEKUM-a i Fonda za manjinska prava. Neophodno je prekinuti dosadašnju praksu finansiranja projekata manjinskih zajednica koji su isključivo u funkciji zaštite i konzervacije postojećih identiteta, bez ambicije da svaka nacionalna i kulturna zajednica, kroz participativne modele, doprinese razvoju interkulturalizma u Crnoj Gori.
Ključni instrument interkulturalnog razumijevanja treba da bude obrazovanje, kroz promjene nastavnih planova i programa koji bi afirmisali vidljivost i poštovanje kulturne raznolikosti. U tom segmentu potrebno je izvršiti značajne ispravke u postojećim udžbenicima, razmotriti uvođenje izbornih predmeta na jezicima manjinskih naroda, kao i fakultativno izučavanje tih jezika u sredinama u kojima manjine žive.
Važan fokus u narednom periodu treba da bude i na medijima, koji treba da afirmišu inkluzivne narative i učine vidljivim kulturno i identitetsko bogatstvo Crne Gore. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti romskoj zajednici, kroz ciljana stipendiranja, kulturne radionice i medijske programe koji razbijaju stereotipe.
Leave a Reply