Romi su jedan od najstarijih naroda koji su se doseljavali u Evropu, a njihovo porijeklo vodi iz sjeverozapadnih oblasti Indije. Prema lingvističkim i istorijskim istraživanjima, romski jezik ima mnogo sličnosti sa indijskim jezicima, što potvrđuje njihovo indijsko porijeklo. Smatra se da su Romi napustili svoju pradomovinu prije oko hiljadu godina, u potrazi za sigurnijim i stabilnijim životom.

Njihovo putovanje trajalo je vjekovima. Krećući se u manjim grupama, Romi su prolazili kroz današnji Iran, Jermeniju i Maleziju Azije, zadržavajući se na određenim mjestima i prilagođavajući se novim uslovima života. Na tom dugom putu usvajali su elemente različitih kultura, ali su istovremeno čuvali svoj jezik, tradiciju i osjećaj zajedništva, što im je pomoglo da očuvaju sopstveni identitet.

Na Balkan Romi dolaze tokom 13. i 14. vijeka, uglavnom preko teritorije Vizantijskog carstva. U početku su bili doživljavani kao hodočasnici ili putujući zanatlije, a u nekim izvorima nazivani su i „Egipćanima“, zbog čega se taj naziv zadržao u narodu tokom dužeg perioda. Balkansko poluostrvo, zbog svog geografskog položaja, predstavljalo je prirodnu raskrsnicu puteva, pa su se mnoge romske zajednice upravo tu trajno nastanile.

Dolaskom Osmanlija na Balkan, položaj Roma se mijenja. Tokom osmanskog perioda, Romi su često bili uključeni u privredni život carstva. Bavili su se kovačkim, muzičkim i zanatskim poslovima, ali i trgovinom, stočarstvom i zabavljačkim djelatnostima. Zahvaljujući svojoj prilagodljivosti, naseljavali su se i u gradovima i u ruralnim područjima, uključujući prostor današnje Crne Gore.

U Crnoj Gori i širem balkanskom prostoru, Romi su ostavili dubok trag u narodnoj muzici, folkloru i običajima. Njihovi muzički talenti bili su cijenjeni na dvorovima, svadbama i drugim svečanostima. I pored toga, često su bili društveno marginalizovani i izloženi predrasudama, siromaštvu i isključenosti.

Kroz vjekove, Romi su se suočavali sa brojnim izazovima, ali su uspjeli da očuvaju snažan osjećaj pripadnosti svojoj zajednici. Prenošenjem jezika, običaja i tradicije sa generacije na generaciju, sačuvali su svoju kulturnu posebnost. Njihova istorija na Balkanu svjedoči o dugotrajnoj borbi za opstanak, ali i o velikom doprinosu kulturnoj raznolikosti ovog prostora.

Danas Romi predstavljaju značajan dio stanovništva Balkana i Crne Gore. Iako se i dalje suočavaju sa brojnim problemima, njihova kultura, istorija i identitet sve više dobijaju priznanje i mjesto koje zaslužuju u savremenom društvu.